| BHSC
REGIJA
2 minuta čitanja
Hrvatska uvodi doživotni zatvor i poseban nadzor za opasne počinioce
Ministar je kazao da su izmjene potaknute nedavnim teškim zločinom u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnjak.
Hrvatska uvodi doživotni zatvor i poseban nadzor za opasne počinioce
Ministar je kazao da su izmjene potaknute nedavnim teškim zločinom u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnjak. / AA

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Hrvatske Damir Habijan predstavio je u petak paket zakonskih izmjena kojim se uvodi kazna doživotnog zatvora te poseban sistem nadzora za osobe koje i nakon izdržane kazne predstavljaju ozbiljnu opasnost za društvo.

Habijan je naveo da su tri glavna pravca izmjena uvođenje doživotnog zatvora, redefinisanje sigurnosne mjere nadzora nakon odsluženja kazne te donošenje posebnog zakona za smještaj opasnih osoba pod stalni nadzor.

Istakao je da doživotni zatvor postaje alternativa za najteža krivična djela za koja je trenutno predviđena dugotrajna kazna, uz mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina, po uzoru na praksu pojedinih zemalja Evropske unije.

Ministar je kazao da su izmjene potaknute nedavnim teškim zločinom u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnjak, a za šta je osumnjičen muškarac koji je ranije bio osuđivan za ubistvo.

Posebna pažnja, kako je naveo, posvećena je uvođenju novog instituta kojim bi osobe koje su odslužile kaznu, ali su i dalje procijenjene kao opasne, bile smještene u posebne ustanove pod stalnim nadzorom, po modelu zasnovanom na njemačkom rješenju.

O takvoj mjeri odlučivao bi sud na osnovu stručnih vještačenja i prijedloga nadležnog tijela, uz redovno preispitivanje najmanje jednom godišnje.

Habijan je upozorio i na nedostatak zatvorskih kapaciteta, navodeći da se u hrvatskim kaznenim ustanovama nalazi oko 5.000 osoba, iako je kapacitet oko 4.000 mjesta, te najavio proširenje i izgradnju novih objekata.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić pojasnila je da nova ustanova neće biti klasična zdravstvena niti kaznena institucija, već posebna ustanova za osobe bez dijagnosticirane duševne bolesti, ali s izraženim nasilnim obrascima ponašanja, gdje će se provoditi tretman, a ne liječenje.

Prema procjenama nadležnih, broj osoba koje bi mogle biti obuhvaćene ovom mjerom bio bi manji od deset.